Četiri predsjednička kandidata su ostala dobavljačima dužna oko milion eura na ime neplaćenih faktura za troškove svojih izbornih kampanja, pokazuje analiza zvaničnih izvještaja koje su kandidati podnijeli Agenciji za sprječavanje korupcije (ASK), mjesec dana nakon izbora.
Prema tim izvještajima, najveće dugove imaju Andrija Mandić, oko 460 hiljada eura, i Aleksa Bečić koji je ASK-u prijavio da nije platio dobavljačima iznos od skoro 420 hiljada eura.
Pobjedniku predsjedničih izbora, Jakovu Milatoviću, ostalo je da plati iznos od oko 75 hiljada eura, dok je bivši predsjednik, Milo Đukanović, ostao dužan oko 13 hiljada eura zvanično prijavljenih troškova kampanje.
Ostali kandidati, Draginja Vuksanović Stanković, Goran Danilović i Jovan Radulović izmirili su sve prijavljene troškove prije podnošenja izvještaja.
Kada je u pitanju struktura dugovanja, podaci iz zvaničnih izvještaja pokazuju da Andrija Mandić do momenta njihovog podnošenja nije platio ni cent od blizu 165 hiljada eura za iznajmljivanje bilborda, koliko je iznosila faktura kompanije „Đoković“, koja je u vlasništvu funkcionera njegove partije.
Preko 60 hiljada potrošenih za reklamiranje na televiziji PINK takođe je ostalo neizmireno, dok do predaje izvještaja Mandić nije platio ni fakturu od oko 55 hiljada eura koju mu je za reklamiranje izdala Televizija Vijesti. Izvještaj pokazuje da je dužan ostao i portalu i novinama Vijesti, i to iznos od oko 35.000 eura. Mandić nije platio ni dug prema TV Prva od skoro 37 hiljada, kao ni 15 hiljada za TV A plus.
Mandić nije izmirio dug ni prema Pošti Crne Gore od preko 47 hiljada eura, niti skoro šest hiljada državnoj kompaniji „Plantaže“. Kompaniji „CPC Media“ iz Kragujevca i firmi „Ras Press“ – koja mu je izradila štampane materijale, Mandić je ostao dužan iznose od po preko 17 hiljada eura.
Podaci iz izvještaja o troškovima izborne kampanje koji je Mandić podnio ASK-u pokazuju da je on za svoju kandidaturu zvanično potrošio blizu 620 hiljada eura, a da je tek dio tog novca pokriven prijavljenim prihodima od 142 hiljade eura.
Aleksa Bečić je u momentu podnošenja izvještaja ASK-u najviše dugovao kompaniji „Đoković“ od koje je iznajmljivao bilborde, i to iznos od skoro 80 hiljada eura. Iznos od 40 hiljada eura Bečić je ostao dužan budvanskoj reklamnoj agenciji „High Marketing“. Ova kompanija se tokom prethodnih parlamentarnih izbora 2020, pojavila kao donator izborne liste „Mir je naša nacija“ koju je predvodio Bečić.
Podaci iz izvještaja pokazuju da Bečić nije platio dug za reklamiranje na televiziji Pink M od preko 30 hiljada eura, kao ni preko 27 hiljada eura TV Vijesti, a oko 19 hiljada eura je ostao dužan portalu i novinama te medijske kuće.
Nije plaćena ni faktura kompanije „NTH“ od preko 23 hiljade eura, a kompaniji „M Promo“ koja je radila promotivne materijale Bečić je ostao dužan oko 18 hiljada eura. Dug od preko 17 hiljada eura postoji i prema firmi „Rooster Production“ koja je Bečiću radila video spotove, dok se kompaniji „Pogon“, za izradu štampanih materijala, duguje još oko 16 hiljada eura. Bečić je prijavio i da posmatračima izbora duguje iznos od preko 10 hiljada eura.
Aleksa Bečić ASK-u je prijavio da je na kampanju zvanično potrošio oko 537 hiljada eura, dok prijavljeni prihodi (157 hiljada eura) pokrivaju tek dio toga.
Prema podacima iz podnijetog izvještaja, mjesec dana nakon izbora, aktuelni predsjednik Jakov Milatović do tada nije zatvorio dugovanja prema kompaniji „Đoković“ u iznosu od skoro 60 hiljada eura koliko je koštalo iznajmljivanje bilborda za njegovu kampanju. Milatović je za reklame ostao dužan Vijestima oko sedam hiljada i CDM-u oko pet hiljada.
Bivši predsjednik, Milo Đukanović nije platio sve troškove bilborda i u momentu podnošenja izvještaja dugovao je oko 19 hiljada eura kompaniji „Montenegro Metropolis Media“.
Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja propisuje obavezu učesnicima izbornih procesa da moraju otvoriti poseban žiro račun, te da se plaćanje troškova kampanje smije vršiti samo sa tog računa. Isti zakon definiše da se izborni račun mora zatvoriti u roku od 90 dana od objavljivanja konačnih rezultata izbora, te da se sva nepotrošena sredstva, nakon isplate dobavljača, moraju uplatiti na redovan račun političkog subjekta.
Međutim, ni Agencija za sprječavanje korupcije, a ni Državna revizorska institucija, smatraju da nisu nadležne da utvrde da li su partije platile dugovanja prema dobavljačima.
Izborni procesi koje je do sada analizirao MANS pokazali su da političke partije ne plaćaju uvijek sve troškove kampanja sa izbornog računa, već da se to radi i sa računa za redovno finansiranje, što Zakon izričito zabranjuje.
Neki od podataka koje je MANS ranije analizirao, a odnose se na parlamentarne izbore 2020. godine, pokazali su da pojedini politički subjekti nikada nisu platili značajne troškove izborne kampanje, kao i da niko od nadležnih institucija nije vršio nadzor nad time.
Na taj način dobavljači su postali donatori izbornih kampanja, a neplaćeni iznosi zapravo prikrivene donacije, znatno veće od pripisanog zakonskog limita.
Imajući u vidu da u praksi nemamo efikasan mehanizam kontrole ovog procesa, izuzetno zabrinjavaju visoki iznosi dugova koji su zvanično prijavljeni nakon ovogodišnjih predsjedničkih izbora. MANS će i u narednom periodu nastaviti da insistira na maksimalnoj transparentnosti finansiranja izbornih procesa u Crnoj Gori i zalaže se za unaprjeđenje zakonskog okrvira koji neće ostaviti prostor za korupciju i zloupotrebe.
MANS
